List of programs

Anatomija Alana Forda: strip o YU ili YU u stripu?

Part of the exhibition: Alan Ford's Lap of Honour

Kao prateći program izložbe „Alan Ford trči počasni krug”, koja gostuje u Muzeju Jugoslavije, publika će moći u subotu, 23. januara, od 19 časova da prati onlajn razgovor „Anatomija Alana Forda: strip o YU ili YU u stripu”. Diskusiju će moderirati stručni saradnik na izložbi, Lazar Džamić, autor „Cvjećarnice u Kući cveća”, studije o fenomenu jugoslovenskog uspeha stripa „Alan Ford”, a učesnici će biti Saša Rakezić, alias Aleksandar Zograf, strip autor, Rok Glavan, strip antikvar i autor izložbe, Davor Briksi, prevodilac i Mario Reljanović, kolekcionar stripova.

Strip „Alan Ford” značajan je jugoslovenski pop-kulturni fenomen i kao takav zauzima važno mesto u jugoslovenskom kulturnom nasleđu. Stoga će učesnici u razgovoru, poznavaoci i akteri u nastanku stripa, pokušati da osvetle neke od ključnih tačaka koje objašnjavaju specifičan status „Alana Forda” na ovim prostorima. Biće reči o recepciji stripa u tadašnjem jugoslovenskom društvu, ali i o tome kako ga publika doživljava danas. Govoriće se i o poziciji „Alana Forda” na jugoslovenskoj strip sceni, o značaju prevoda ovog stripa i ulozi prevodioca kao svojevrsnog koautora, a takođe će se diskutovati i o kolekcionarskoj vrednosti ovog stripa.

Razgovor će moći da se prati uživo na jutjub kanalu Muzeja, a link je: https://youtu.be/hJckCaVZsuk

Na izložbi „Alan Ford trči počasni krug” prikazane su 152 originalne crtačke table iz ranog perioda stripa (1969–1975), kada je na njegovoj izradi radio prepoznatljivi italijanski autorski dvojac Magnus-Bunker, kao i tri naslovna crteža Paola Pifarerija.

Izložbu organizuju Muzej Jugoslavije i Institut za kulturu i obrazovanje iz Ljubljane, u saradnji sa Nacionalnom galerijom Slovenije, Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i Jugoslovenskom kinotekom, uz podršku ambasade Slovenije u Beogradu.

Stručni saradnici na izložbi su dr Andrej Smrekar i Samo Pureber, kao i Lazar Džamić, autor „Cvjećarnice u Kući cveća”, popularne studije o fenomenu jugoslovenskog uspeha stripa „Alan Ford”. Dizajn originalne postavke radio je Ranko Novak, dok su za adaptaciju beogradske izložbe zaduženi Marica Bucek i Dejan Todorović.

U okviru izložbe prikazana su i retka izdanja stripa „Alan Ford” iz kolekcije Marijana Matića, Vladimira Jakovljevića i Marija Reljanovića.

Realizaciju izložbe pomogli su Erste banka i S-Leasing, Vip mobile, Montprojekt, Traco-invest, Triglav osiguranje i Soko inženjering.

Izložba će biti otvorena do 31. januara 2021. godine.

Više o učesnicima diskusije:

Lazar Džamić. Novinarstvo, marketing, bubnjevi, čitanje, pisanje i genetska nesposobnost za svađu. Bivši (autor bi rekao i sadašnji) profesionalni novinar na radiju i u štampi. Konsultant za marketing, autor brojnih profesionalnih članaka o digitalnoj i analognoj komunikaciji i autor osam knjiga na razne teme. Osamnaest i po godina proveo u Londonu, sa karijerom stratega u nekoliko oglasnih agencija, koja je kulminirala pozicijom šefa za brend strategije za zapadnu Evropu u Guglovom kreativnom timu ZOO. Od 2016. ponovo živi u Beogradu. Predavač na Departmanu za digitalni marketing Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu (FMK), kao i na MBA programima u Business School Lausanne (BSL) i na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Autor je hit knjiga „Cvjećarnica u kući cveća” (pet izdanja), popularne studije o fenomenu jugoslovenskog uspeha stripa Alan Ford i „Čaj od šljiva” (šest izdanja), zbirke eseja o komparativnim aspektima života u Londonu i na Balkanu. Poslednje dve knjige koje je objavio su: „Advertising pAge” (na srpskom) – zbirka kolumni iz Naše Borbe i raznih drugih tekstova o komunikacijskoj fenomenologiji društvenog života u Srbiji tokom vladavine Slobodana Miloševića 1990-ih, i “The Definitive Guide to Strategic Content Marketing” (na engleskom, prevedena na četiri jezika), u izdanju Kogan Page, London, 2018. Knjiga je na srpskom objavljena kao „Marketing kroz sadržaj”, u izdanju FMK knjige, 2019.

Aleksandar Zograf se bavi stripom od sredine osamdesetih, a od početka devedesetih objavljuje i u inostranstvu, najpre u SAD, a zatim i u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, i drugde. Počev od 2003, njegovi stripovi se sedmično pojavljuju u nedeljniku „Vreme”. Jedan od uticaja, još od detinjstva, jeste strip o Alanu Fordu. Godine 2007, objavio je članak u knjizi koja se pojavila paralelno sa velikom retrospektivnom izložbom posvećenom Robertu Ravioli, poznatijem kao Magnusu, crtaču klasičnih epizoda Alana Forda. Izložba je upriličena u Pinakoteci u Bolonji, od svih mesta, a Zografov članak je govorio o popularnosti Alana Forda među jugoslovenskim čitateljstvom, činjenici koja u to vreme nije bila dovoljno poznata u Italiji.

Rok Glavan. Godine 1969. izašao je Alan Ford u Italiji i čovek je stao na Mesec. Onda sam se rodio ja. Na početku sam imao više ušiju nego zuba pa, zahvaljujući biologiji i zubarima, sada ubedljivo vode zubi. Ali, gledajući Jeremiju, na kraju će ipak biti bolji rezultat za uši. U Ljubljani, gde sam rođen, pohađao sam osnovnu, srednju školu, a kasnije i fakultet. Prije 28 godina ušao sam u antikvarni posao.

Strip Alan Ford me prati od kraja osnovne škole i uvek je tu negde oko mene. (Za više informacija kupite katalog izložbe – Cijena sitnica!) U priču sa originalnim tablama crteža Alana Forda sam upao preko prijatelja kolekcionara, koji me je oduševio i kao optimistički diletant. (Za objašnjenje pojma čitajte „Cvjećarnicu u Kući cveća”, Lazara Džamića. Cijena isto sitnica!) Postao sam autor i kustos izložbe koja je pred vama. Naravno, nisam bio sam. Pomoglo mi je mnogo drugara, poznanika i sasvim nepoznatih ljudi. (Više je, opet, zapisano u katalogu izložbe, stvarno se isplati kupiti ga!) Inače, dosta se prepoznajem u likovima iz stripa. Posle ručka se osećam ko Debeli Šef, u redovima pred poštom ili dućanom ko Bob Rok, non stop izmišljam neke improvizacije, pa me sin zove Grunf. A da o političkoj i korona situaciji kod nas, koja je totalno alafordovska, uopšte ne pričam.

Šta bi još čovek više želeo od stripa koji ga je nasmejavao, nego da uđe u njega i da živi njegove likove. Ali, ko se sada nama smije?

Mario Reljanović. Kolekcionar prvih izdanja stripa Alan Ford. Naučio da čita uz Alana Forda. Godinama kasnije shvatio je šta je pročitao, i još više mu se svidelo. Sebe prepoznaje kao mešavinu naivnog entuzijazma Alana Forda, kratkog fitilja Boba Roka i posvećenosti zadatku genijalnog Grunfa.

Omiljeni citat: „U sredu je praznik! Zašto ne bismo u četvrtak i petak štrajkovali i tako dobili pet slobodnih dana odjednom?” (AF10, Formule)

Davor Briksi. Mojih zadnjih četrdeset godina se svodi na odgovaranje na dva standardna pitanja: „Je l’ tvoj stari ONAJ Briksi koji je prevodio Forda?” Ili drastično drugačije: „A tko je tebi Nenad Briksi?” Nažalost, postotak ženske publike kod koje bi se mogao time hvaliti je minimalan. Iako mi je u zadnjih desetak godina to poslovno pomoglo jer je tadašnja omladina dogurala do direktorskih pozicija, pa je bilo bezbroj situacija kada je poslovni sastanak završio prepričavanjem epizoda AF-a.

Odgovor na najčešće pitanje: Koje su moje današnje veze sa stripovima? Nikakve! Davno otišao u avijaciju i kada sam 1994. prestao prevoditi A. Forda nakon staroga, svodilo se samo na čitanje stripova, sve do pokretanja izložbi, kada sam ponekad nešto i govorio. Ali, najčešće sam namjerno kasnio tako da se Rok mora sam znojiti. I naravno, razgovori sa Lazarom kome sam neizmjerno zahvalan na Cvjećarnici te mu želim svako malo neko novo reizdanje!

  • Day: 23.01-23.01.2021
  • Time: 19:00

The Origins: The Background for Understanding the Museum of Yugoslavia

Creation of a European type of museum was affected by a number of practices and concepts of collecting, storing and usage of items.

New Mappings of Europe

Museum Laboratory

Starting from the Museum collection as the main source for researching social phenomena and historical moments important for understanding the experience of life in Yugoslavia, the exhibition examines the Yugoslav heritage and the institution of the Museum

A BRIEF FAMILY HISTORY