Nova mapiranja Evrope

Moderna galerija (SI), Akademie der bildenden Künste Wien (AT), Muzej Jugoslavije (RS), Teesside University (UK)

Nova mapiranja Evrope dvogodišnji je zajednički projekat četiri umetničke i kulturne institucije iz Srbije, Slovenije, Austrije i Velike Britanije. Tokom projekta proizvešće se nova znanja o kulturnom nasleđu migranata u Evropi, i ostvariti saradnja između institucija i lokalnih zajednica migranata, kao i novopridošlih azilanata i izbeglica. Projekat obuhvata četiri izložbe, programe medijacije, gostovanja umetnika, zajedničku internet platformu i međunarodnu konferenciju. Cilj projekta jeste da se kroz transnacionalnu saradnju rasvetle migracioni procesi iz bliže prošlosti, ali i da se oni povežu s problemima aktuelnih migracija.

Izložbe, programi medijacije i gostovanja umetnika biće organizovani u saradnji s migrantima prve i druge generacije, kao i sa azilantima i izbeglicama. Osnovna strategija rada na ovom projektu podrazumeva da se zajednica migranata ne tretira samo kao željena publika, već i kao aktivni učesnik u kreativnom procesu, s ciljem da se razvije zajednički prostor poverenja, poštovanja, odgovornosti i učenja.

Pojam migrant, onako kako ga koriste i razumeju učesnici projekta, ne odnosi se samo na skorašnje doseljenike u Evropu. Naprotiv, on uključuje i one koji se od šezdesetih godina XX veka sele iz Južne u Zapadnu Evropu, a koji su u Nemačkoj, Austriji i nekadašnjim jugoslovenskim republikama poznati kao gastarbajteri. Kada je reč o Velikoj Britaniji, pojam obuhvata multikulturalne zajednice koje su se naglo razvile od Vindraš (Windrush) migracija pedesetih godina prošlog veka, a koje su potom podstakle novi talas migracija iz zemalja Komonvelta. Pored ovih zajednica, u okviru projekta tretiraće se i status onih migranata čiji je dolazak u Veliku Britaniju rezultat složenih međunarodnih odnosa i postkolonijalističkih politika. U Srbiji, ovaj pojam ima višeznačnu upotrebu i targetira različite zajednice. U ovom projektu fokus je usmeren na lica koja su izbegla tokom devedesetih godina u i iz Srbije, prevashodno usled raspada Jugoslavije. Pojam migrant koristi se i za sve one koji su došli u Jugoslaviju iz brojnih afričkih i azijskih zemalja kao deo kulturnih i obrazovnih programa Pokreta nesvrstanih, u vreme kada je Jugoslavija bila jedna od vodećih članica tog pokreta.

Pitanja od kojih projekat polazi glase: Koja su to zajednička iskustva koja bi mogla povezivati ove, naizgled, različite migrante? Kako je masovno doseljavanje ljudi iz različitih delova sveta promenilo ne samo način na koji mi vidimo Evropu, već i kako je drugi sagledavaju spolja? Usredsređeni na različite oblike imaginacije, želeli bismo da ponudimo neke od odgovora na ta pitanja. Ona su naročito značajna u našoj trenutnoj situaciji kada novi migranti, azilanti i izbeglice pristižu iz svih delova sveta iz društvenih, političkih, ekonomskih i ekoloških razloga. Evropa se kontinuirano suočava sa izazovom uključivanja migranata u društvene zajednice domaćina. Ti procesi obično su dugotrajni i složeni. Upravo zbog toga ovaj projekat insistira na značaju inkluzije migranata kroz kulturu i stalnom isticanju pozitivnih društvenih vrednosti njihovog kulturnog nasleđa.

Partneri na projektu:

MG+MSUM (SI) – koordinator

Muzej Jugoslavije (SRB)

Middlesbrough Institute of Modern Art (UK)

Akademie der bildenden Künste Wien (AT)

 

 

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije

Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija

Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa

Muzej Jugoslavije te poziva #OSTANIUMUZEYU