
Mineralna blaga Jugoslavije: primerci iz poklon zbirke JBT
Rudarstvo je igralo značajnu ulogu u izgradnji socijalističke Jugoslavije. U periodu nakon Drugog svetskog rata država insistira na razvoju teške industrije, što podrazumeva ulaganje sredstava u otvaranje novih rudarskih basena i mehanizovanje rudarske proizvodnje. Da bi se ratom razorena zemlja obnovila, donet je i Zakon o Petogodišnjem planu u čijem su ostvarivanju glavnu ulogu imali radnici, posebno oni najproduktivniji – udarnici. Oni su bili nagrađivani i predstavljali su uzor drugima u izgradnji države. Zbog toga zbirka minerala predstavlja materijalno svedočanstvo i o statusu koji su imali radnici, a pre svega rudari u socijalističkoj Jugoslaviji.
Osim toga, ako se ovi predmeti posmatraju kroz prizmu geologa i kustosa mineraloga zbirka poklona Josipa Broza Tita nameće se i kao kolekcija retkih, zanimljivih i vrednih primeraka rudnog bogatstva jugoslovenske, ali i svetske baštine.
Jugoslovenski rudari bili su česti gosti na prijemima za vreme proslavljanja 25. maja. Tim povodom 1950. godine kolektiv rudarskog basena „Neresnica“ je na po- klon pripremio zbirku ruda zlata. Radnici rudarsko-topioničarskog basena Bora su za 25. maj 1968. poklonili Titu uzorke ruda i finalnih proizvoda. U kutiji u kojoj su uzorci smešteni nalaze se i metalna pločica sa posvetom i plaketa od bakra sa predstavom Bora sa rudarima.
Komunistička partija Jugoslavije je na Šestom kongresu 1952. promenila naziv u Savez komunista Jugoslavije.
Tim povodom rudari Šuplje Stijene poklonili su Titu vitrinu sa uzorcima rude olova. U gornjem delu vitrine je posveta darodavaca „RUDARI ŠUPLJE STIJENE DRUGU TITU / ŽIVIO VI KONGRES KP JUGOSLAVIJE/1952“, a unutar nje, na jednom od postolja sa uzorcima ruda vidimo tekst „RUDARSTVO JE STUB INDUSTRIJE“, što nam šalje jasne po- ruke o mestu koje su rudarstvo i rudari zauzimali u Jugoslaviji.
Jovanka Broz i Tito primili su na poklon zbirku ruda od kolektiva rudnika „Zletovo“. Ovaj predmet jedini je u zbirci minerala u čijoj se posveti navodi da je namenjen i Jovanki Broz, koja je takođe primala poklone od različitih ustanova i pojedinaca iz zemlje i inostranstva. Oskudni podaci o ovoj zbirci ne dozvoljavaju nam da utvrdimo vreme i povod darivanja, pa pretpostavljamo da je poklonjena za vreme prijema rudara kod Josipa Broza Tita ili za vreme neke od njegovih poseta Makedoniji.
Prvog maja obeležava se međunarodni praznik rada. U socijalističkoj Jugoslaviji to je bio državni praznik koji je isticao ulogu radničke klase u društvu. Mostarski rudari su upravo 1.maja 1946. poklonili Titu komad uglja kojijepričvršćen za drveno postolje i smešten u staklenu vitrinu. Ovo je, prema posveti, prvi ugalj iz Titovog okna. Ovaj datum takođe je izabran za početak prve omladinske radne akcije povodom izgradnje pruge koja je vodila od Brčkog do ugljenokopa u Banovićima.
Rudari Idrije poklonili su Titu cina- barit, komad crvene rude, 12. decembra 1946. povodom Nove godine. Na rudi se nalaze predstava srpa i čekića u okviru crvene zvezde, natpis Tito, jugoslovenska zastava, i čekić i pijuk kao simboli rudarstva. Takođe, na poklonu se nalazi i posveta darodavca.
Rudari „Istarskog ugljenog basena“ su 1958. predali Josipu Brozu na poklon zbirku ruda. Budući da je Tito posetio Labin povodom obeležavanja 150. godišnjice Istarskih ugljenokopa, pretpostavlja se da je tom prilikom i primio ovaj poklon.
Razmena poklona važan je deo međudržavnih poseta i način da se predstavi zemlja darodavca. Pokloni, kao materijalno nasleđe, pružaju nam i uvid u odnose dve države.
Zbirku od petnaest uzoraka raznih minerala Tito je dobio na poklon 1970. godine. Početkom februara 1970. Tito je bio u poseti Zambiji, u maju je predsednik Zambije Kenet Kaunda posetio Jugoslaviju, a u septembru 1970. je u Lusaki, glavnom gradu Zambije, održana Treća konferencija Pokreta nesvrstanih, pa se veruje da je u nekoj od tih prilika poklon uručen.
Knjigu „Mineralna blaga Jugoslavije – zbirka poklona uručenih Josipu Brozu Titu“ možete nabaviti u suvenirnici Muzeja Jugoslavije.

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije
Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija
Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa
