Razgovori o Jugoslaviji (11)
Istraživanja i tumačenja jugoslovenskog nasleđa van glavnih institucionalnih tokova
Pozivamo vas u četvrtak 26. maja u 16 časova u Muzej istorije Jugoslavije na Razgovore (11) – jednu malu konferenciju na temu:
Istraživanja i tumačenja jugoslovenskog nasleđa van glavnih institucionalnih tokova
Učestvuju: Nebojša Milikić, Milovan Pisarri, Marijana Stojčić, Rena Redle, Vladan Jeremić, Zorana Simić, Jovan Bukumira, Ana Simona Zelenović i Ana Knežević. Moderator: Tatomir Toroman.
Program:
16:00 – 17:00
Nebojša Milikić, Milovan Pisarri, Marijana Stojčić
Istraživanja i tumačenja jugoslovenskog nasleđa, problemi i perspektive – panel diskusija.
“Kroz raznovrsnu stvaralačku i produkcijsku praksu sretao sam se, voljno ili nevoljno sa mnogim problemima jugoslovenskog nasleđa. U regionu kao da nezvanično vlada čitav jedan sistem izbegavanja tema, autocenzure, potiskivanja i ignorisanja akutnosti i latentnosti ove tematike. Sa druge strane, kada se toj tematici direktno i ciljano okrenemo, ne možemo se oteti utisku nedoraslosti, banalizacije pa često i svesnog ili nesvesnog nipodaštavanja kompleksnog nasleđa jugoslovenske ideje i jugoslovenske političke i društvene prakse…” (Nebojša Milikić, uvod za panel diskusiju)
Nakon izlaganja i diskusije učesnika, slede pitanja iz publike i šira diskusija.
17:00 – 17:15 pauza
17:15 – 18:15
Rena Redle i Vladan Jeremić
„ABC Željezare“ i „Nacrt za kritiku istorije umetnosti Jugoslavije“ – dve studije slučaja bavljenja istorijom Jugoslavije – istraživačka i (post)umetnička perspektiva.
Nakon izlaganja slede pitanja iz publike i diskusija.
18:15 – 18:30 pauza
18:30 – 19:30
Zorana Simić, Jovan Bukumira, Ana Simona Zelenović, Ana Knežević
Glavne teme i zaključci regionalne studentske konferencije „Književnost i umetnost u Jugoslaviji: (dis)kontinuiteti (1918—1992)“, održane u aprilu 2016.
Nakon izlaganja slede pitanja iz publike i diskusija.
O učesnicima:
Nebojša Milikić, kulturni radnik, nezavisni istraživač i aktivista. Od sredine devedesetih uključen u organizacijsku, umetničku i kuratorsku praksu u vizuelnoj i socijalno angažovanoj umetnosti. Od početka dvehiljaditih učestvuje u brojnim aktivističkim, istraživačkim i umetničkim projektima i kampanjama u zemlji i inostranstvu. Već nekoliko godina angažovan u inicijativi NE REHABILITACIJI. Povremeno piše o kulturnoj i umetničkoj produkciji, politikama i praksama istorijskog sećanja. Radi u Kulturnom centru Rex u Beogradu, kao inicijator i koordinator Govornih programa.
https://www.facebook.com/govorni.programi.rex/
Milovan Pisarri, istoričar, doktorirao je na Univerzitetu u Veneciji s radom o zločinima nad civilima u Srbiji i Makedoniji tokom Prvog svetskog rata. Oblasti njegovog interesovanja su politike prema civilima u ratnim okolnostima u Evropi u XX veku, Holokaust, genocid nad Romima, antifašizam u Italiji i Jugoslaviji. Objavio je brojne naučne članke u Srbiji i inostranstvu. Zajedno sa Renom Redle priredio je knjigu “Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941-44. Priručnik za čitanje grada” (2013.), objavio je knjigu „Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“ (2014.).
http://www.starosajmiste.info/sr/multimedijalna-dokumentacija/prirucnik
Marijana Stojčić, sociološkinja, istrazivačica, feministička i mirovna aktivistkinja. Saradnica Žena u crnom Srbije, Saveza antifašista Srbije, Centra za kvir studije Beograd i Foruma za primenjenu istoriju. Sa Renom Redle, urednica programa javnih vođenja posvećenih promišljanju nasleđa jugoslovenskog socijalizma „Istorija u pokretu“ Foruma za primenjenu istoriju. Oblasti interesovanja: kultura sećanja, politike identiteta, istorija feminizma i socijalni pokreti. Relevantni radovi i publikacije: “Proleteri svih zemalja ko vam pere čarape? – Feministički pokret u Jugoslaviji 1978-1989” (Beograd, 2009); “Gde je nestala Roza Luksemburg? – Recepcija ideja Roze Luksemburg u Srbiji/SFRJ” (Beograd, 2011); “Paradoksi jednakosti – Istraživanje o delovanju institucija u Srbiji na rešavanju problema interno raseljenih žena” (Beograd, 2013); “Homofobija i internalizovana homofobija – Kvalitativno istraživanje” (Beograd, 2016).
http://www.fpi.rs/blog/uvodna-rec-naslede-jugoslovenskog-socijalizma/
Vladan Jeremić i Rena Redle žive i rade u Beogradu. Vladan Jeremić je diplomirao zidno slikarstvo i restauraciju na Fakultetu primenjenih umetnosti i magistrirao digitalnu umetnost na Univerzitetu umetnosti a trenutno je na doktorskim studijama kulture i medija na FPN, Beograd. Rena Redle je diplomirala Kunsthochschuele u Kasselu, Nemačka. Jeremić i Redle u svojoj (post)umetničkoj praksi istražuju polje preseka savremene umetnosti i politike. Oni u radu kombinuju video, prostornu instalaciju i crtež. Njihove nedavne izložbe su Agitprop!, Brooklyn Museum, Njujork; Cold Wall, Studio of Young Artists Gallery, Budimpešta; Crvena zima, SIZ Galerija, Rijeka; Nacrt za kritiku istorije umetnosti Jugoslavije, Savremena galerija Kulturnog centra, Vršac: Self Made Urbanism Rome, NGBK, Berlin i Kraljević Galerija, Zagreb; Places of memory – Fields of vision, Contemporary Art Center of Thessaloniki, Solun; O2, Red House, Sofija; Absolute Democracy, Rotor, Grac; Oktobar XXX, 15. Pančevacko bijenale; The Housing Agenda, Cable Factory Gallery, Helsinki and La maison Folie Wazemmes, Lile; Moving Forwards, Counting Backwards, MUAC, Meksiko Siti, i mnogim drugim. Izlagali su na Oktobarskom salonu, samostalno u Kulturnom centru Srbije u Parizu i samostalno u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine i Remont galeriji. Njihovi umetnički radovi se nalaze u kolekcijama:Thessaloniki State Museum of Contemporary Art, Van Abbe museum, Eindhoven, MUDAM,Luxemburg, and Museum Reina Sofia, Madrid.
http://raedle-jeremic.net/raedle-jeremic-archive-2014/index.html
Zorana Simić, studentkinja master studija na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Jovan Bukimira, student master studija na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Ana Simona Zelenović, studentkinja master studija na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Ana Knežević, studentkinja master studija na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
https://diskontinuiteti.files.wordpress.com/2016/04/program-konferencije1.pdf
https://diskontinuiteti.files.wordpress.com/2016/04/plakat1.pdf
Razgovori o Jugoslaviji: Uvod u (post) jugoslovenske studije novi je program Muzeja istorije Jugoslavije, pokrenut 2014. Kroz predavanja, svedočanstva, tribine, debate, seminare, radionice i čitalačke grupe, bavimo se transdisciplinarnom kulturološkom analizom jugoslovenskih fenomena, društvenih praksi i odnosa. Program uređuje i vodi Tatomir Toroman, etnolog-antropolog, kustos MIJ.
Više o programu http://razgovori.mij.rs/
- Dan: 26.05.2016-19.02.2025.
- Vreme: 16:00

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije
Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija
Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa
