Gradovi u pokretu – postosmansko nasleđe, na gostovanju u Istorijskom muzeju Srbije
07.11.2017-28.01.2018.
Univerzitet u Bazelu, u saradnji s Muzejem Jugoslavije, otvara izložbu Gradovi u pokretu – postosmansko nasleđe, autorke prof. dr Nataše Mišković, u ISTORIJSKOM MUZEJU SRBIJE.
Gradovi u pokretu je izložba koja, kroz foto-građu preuzetu iz jugoslovenskih i turskih dnevnih listova, prati razvoj novih država nastalih na ostacima Osmanskog carstva. Izložba predstavlja pažljivo odabrane dve stotine digitalno obrađenih fotografija koje beleže promene četiri grada: Beograda, Sarajeva, Istanbula i Ankare tokom ’20-tih i ’30-tih godina prošlog veka. Kroz objektive foto-reportera novina Politika i Vreme iz Beograda i Džumhurijet i Akšam iz Istanbula, izložba istražuje kako su obnovljeni centralni delovi ovih gradova da bi predstavili vrednosti novih vlada, kako je stvaran novi čovek – moderni građanin, uz pomoć masovnih sportskih manifestacija, novih trendova u odevanju i ponašanju, a s druge strane, kako se svakodnevica u čaršiji nastavila kao da se nikada ništa nije desilo.
Ova putujuća izložba, koja je svoju premijeru imala u Bazelu, nastala je kao rezultat međunarodne saradnje u okviru naučno-istraživačkog projekta SIBA (Vizuelni pristup istraživanju svakodnevice u turskim i jugoslovenskim gradovima 1920-ih i 1930-ih) pod vođstvom Nataše Mišković, profesorke na Bliskoistočnim studijama Univerziteta u Bazelu. Projekat je finansiran stredstvima koje je obezbedila Švajcarska nacionalna fondacija za nauku (SNF).
Izložba ima za cilj da zapadnoj Evropi prenese jugoslovenska i turska istorijska iskustva osporavajući rasprostranjene predrasude prema velikim imigrantskim grupama u ovim zemljama. U regionu izložba teži da doprinese međusobnom razumevanju i da pozove na javnu raspravu o osmanskom nasleđu odajući priznanje zajedničkim istorijskim putanjama, koje su postojale pored svih očiglednih razlika, a koje su izgubljene pri stvaranju nacionalnih država.
Izložba je koncipirana kao svojevrsna zagonetka koja posetioca podstiče na istraživanje i od njega traži da odgonetne iz kog grada potiče svaka od prikazanih fotografija. Na taj način naglašena je teza da svi ovi gradovi imaju mnogo više zajedničkog nego što danas pretpostavljamo. Zabavni segment ove izložbe jeste i mogućnost da se posetioci fotografišu ispred istorijskih pejzaža, koji su rezultat digitalne intervencije Mehmeda Akšamije, kao i da probaju modne detalje karakteristične za ’20-te i ’30-te godine prošlog veka.
Postavku prati vodič, dok se više informacija nalazi na internet prezentaciji Vizuelnog arhiva jugoistočne Evrope (VASE – Visual Archive Southeastern Europe), projekat koji Miškovićeva vodi u saradnji sa Univerzitetom u Gracu.
U pripremi izložbe, pored saradnika Univerziteta u Bazelu, učestvovali su stručnjaci Muzeja Jugoslavije i Mehmed Akšamija, profesor fotografije Akademije likovnih umetnosti u Sarajevu, dok su autori postavke Irena i Igor Stepančić. Organizatori izložbe veliku zahvalnost duguju Istorijskom muzeju Srbije, koji je ugostio izložbu, kao i Ambasadi Švajcarske, koja je izložbu podržala.

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije
Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija
Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa
